Životne promene testiraju emocionalnu izdržljivost osobe i njene kapacitete za prilagođavanje. Gledajući skalu najstresnijih životnih događaja koji utiču na čovekovo psihičko i mentalno zdravlje, a na koje bi osoba trebala da se prilagodi, na prvom mestu se nalazi gubitak bliske osobe. Gubitak bliske osobe je traumatično životno iskustvo i osoba se nakon suočavanja sa gubitkom nalazi u posebnom emocionalnom stanju. Osim tugovanja, koje sledi nakon doživljenog gubitka, osoba se istovremeno suočava i sa velikim životnim promenama u svim oblastima života. Nije retko da se oseća emocionalno iscrpljeno u ovim okolnostima, da percipira sebe i svoje mogućnosti ispod realnih okvira i da oseća uznemirenost, rasejanost i zabrinutost. Simptomi anksioznosti prate proces tugovanja i proces prilagođanja na gubitak. Međutim, kada anksioznost počne da ograničava osobu u svakodnevnom funkcionisanju, kada postane granica u prilagođavanju na novi način život onda anksioznost prestaje da bude samo reakcija na doživljeni gubitak i postaje dodatni problem u procesu tugovanja. Gubitak može biti okidač za pojavu raznih oblika anksioznih poremećaja (npr. agrofobija, socijalna fobija, panični poremećaj, hipohondrija, generalizovani anksiozni poremećaj i dr.). Anksiozni poremećaj u toku tugovanja postaje dominantni problem sa kojim se osoba susreće nakon gubitka i koji joj komplikuje proces tugovanja. Takođe, anksiozni poremećaji su prateći problemi depresije, koja predstavlja poseban oblik nefunkcionalnog nošenja sa gubitkom i tugom. O načinu nošenja sa gubitkom bliske osobe pisala sam ranije i te članke možete potražiti na blogu. Sada ćemo pažnju posvetiti anksioznosti i anksioznom poremećaju koji se javljaju kao posledica gubitka i tugovanja.
ANKSIOZNOST I TUGOVANJE
Životne promene testiraju emocionalnu izdržljivost osobe i njene kapacitete za prilagođavanje. Gledajući skalu najstresnijih životnih događaja koji utiču na čovekovo psihičko i mentalno zdravlje, a na koje bi osoba trebala da se prilagodi, na prvom mestu se nalazi gubitak bliske osobe. Gubitak bliske osobe je traumatično životno iskustvo i osoba se nakon suočavanja sa gubitkom nalazi u posebnom emocionalnom stanju. Osim tugovanja, koje sledi nakon doživljenog gubitka, osoba se istovremeno suočava i sa velikim životnim promenama u svim oblastima života. Nije retko da se oseća emocionalno iscrpljeno u ovim okolnostima, da percipira sebe i svoje mogućnosti ispod realnih okvira i da oseća uznemirenost, rasejanost i zabrinutost. Simptomi anksioznosti prate proces tugovanja i proces prilagođanja na gubitak. Međutim, kada anksioznost počne da ograničava osobu u svakodnevnom funkcionisanju, kada postane granica u prilagođavanju na novi način život onda anksioznost prestaje da bude samo reakcija na doživljeni gubitak i postaje dodatni problem u procesu tugovanja. Gubitak može biti okidač za pojavu raznih oblika anksioznih poremećaja (npr. agrofobija, socijalna fobija, panični poremećaj, hipohondrija, generalizovani anksiozni poremećaj i dr.). Anksiozni poremećaj u toku tugovanja postaje dominantni problem sa kojim se osoba susreće nakon gubitka i koji joj komplikuje proces tugovanja. Takođe, anksiozni poremećaji su prateći problemi depresije, koja predstavlja poseban oblik nefunkcionalnog nošenja sa gubitkom i tugom. O načinu nošenja sa gubitkom bliske osobe pisala sam ranije i te članke možete potražiti na blogu. Sada ćemo pažnju posvetiti anksioznosti i anksioznom poremećaju koji se javljaju kao posledica gubitka i tugovanja.
RAZLIKA IZMEĐU ZABRINUTOSTI I ANKSIOZNOSTI
Anksioznost treba razlikovati od zabrinutosti ili poželjne brige.
Svi smo se nekada osetili zabrinuto. Nije nam bilo prijatno ali smo imali realnih osnova da brinemo povodom nekih tekućih događaja. Zabrinutost je emocionalno zdrava reakcija kada se osoba nađe u situaciji gde procenjuje da postoji realna opasnost da bude ugrožena. Karakteristika ovih situacija jeste da one zahtevaju od osobe neki oblik prilagođavanja i dodatnog emocionalnog angažovanja kako bi se osoba zaštitila i uspostavila prethodno narušeni balans.
RADIONICA - OD ZABRINUTOSTI DO ANKSIOZNOSTI
Na ovoj radionici ćemo govoriti o ANKSIOZNOSTI. Napravićemo razliku između zabrinutosti i anksioznosti, razumećemo simptome anksioznosti, razloge pojave ovog emocionalnog stanja i načine njegvog prevazilaženja. Fokusiraćemo se na razumevanje anksioznosti uz primenu tehnika za prevazilaženje simptoma.
Dugotrajno trpljenje ili navikavanje na anksioznost donosi niz različitih problema koji se odražavaju na kvalitet života. Anksioznost utiče na odnos osobe prema sebi, prema drugim ljudima i prema radnoj angažovanosti. Anksioznost je osnova za pojavu paničnih napada, fobija, opsesivno kompulsivnih poremećaja, depresije ali i drugih težih emocionalnih stanja. Pravovremenim prepoznavanjem simptoma, razumevanjem i pravilnim reagovanjem na ovo emocionalni problem može se sprečiti dolazak do produbljevanja problema i dolaska do nekog vida anksioznog poremećaja.
EDUKATIVNO ISKUSTVENE RADIONICE - OD ZABRINUTOSTI DO ANKSIOZNOSTI
U toku je formiranje grupe učesnika za ciklus radionica posvećenih anksioznosti i anksioznim poremećajima.
Ciklus obuhvata četiri radionice :
Septembar 28.09.2018. - "Od zabrinutosti do anksioznosti" -
Sadržaj radionice je fokusiran na razumevanju anksioznosti i zabrinutosti, prepoznavanju simptoma anksioznosti, razlozima javljanja anksioznih simptoma i savladavnju nekih tehnika za prevazilaženje i prevenciju anksioznih stanja
Oktobar 26.10. - "Panika i panični napadi" -
Sadržaj radionice je fokusiran na razumevanju panike, prepoznavanju paničnih simptoma, razlozima nastanka paničnog napada i savladavanju nekih tehnika za prevazilaženje paničnih napada
Novembar 30.11.- "Fobija drugo ime za anksioznost" -
Sadržaj radionice je fokusiran na razumevanju psiholoških mehanizama nošenja sa emocijom straha, razumevanju nastanka fobije i mogućim načinima prevazilaženja
Decembar 13.12. - "Anksioznost i siptomi OKP" -
Sadržaj radionice fokusiran na razumevanju opsesivno kompulsivnog poremećaja, razumevanju opsesivnih misli i opsesivnih radnji i uvežbavanju tehnika za nošenje sa opsesivnim mislima.
Depresija - video
Depresija je složeni emocionalni problem koji se odražava na raspoloženje osobe,njeno razmišljanje, osećanja, telo, društvene odnose,volju i ponašanje. Život depresivnih osoba i njenih bližnjih gubi na kvalitetu i biva narušen,bez obzira u kom intezitetu se depresivni simptomi ispoljavaju.
U dužem vremenskom periodu osoba oseća tugu i unutrašnju prazninu, gubi interesovanja za uobičajena životna zadovoljstva, oseća se beznadežno u pogledu sadašnjosti i budućnosti i povlači se iz radnih i društvenih aktivnosti. (više o depresiji možete pročitati OVDE)
U sledećm videu možete čuti više o načinima prepoznavanja depresije ali i o nekim oblicima ponašanja kojima se može sprečiti njena pojava.
Za konsultacije o oblicima podrške i pomoći od strane psihoterapeuta možete kontaktirati
Marina Brašić, specijalni pedagog i OLI psihoterapeut
e-mail :marinabrasic@yahoo.com
tel.063/8771-641
Пријавите се на:
Постови (Atom)



